U Sutivanu na otoku Braču tradicija slavljenja blagdana Sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja, uključuje i preskakanje obrednog krijesa. Djeca i odrasli vjernici za vrijeme tri uzastopna skoka ponavljaju stihove kojima prizivaju dobro zdravlje do sljedećeg Ivanja. Paljenje krijesa ima korijene u poganskim obredima svetkovine ljetnog suncostaja i kao i mnoga druga drevna vjerovanja ugrađeni su u današnje kršćanske običaje.

U subotu, 20. lipnja ispred Župne Crkve u Supetru, svečano je otvoreno ovogodišnje Supetarsko lito 09 nastupom gradskih klapa Vala, Pupe i Alegrija, tamburaškog sastava Supetar i premijernog nastupa Ciciljone – sekcije tradicionalnih bračkih plesova. Ove je godine Supetar osmislio zavidno atraktivan program kojem svoj doprinos tradicionalno daju turistička zajednica, grad i narodna knjižnica, te brojni entuzijasti i zaljubljenici u Supetar. Jedna od novosti je i SSFF - Supetar Super Film Festival, pretenciozno nazvan "prvi filmski festival na nekom od naših otoka". Namijenjen je svim ljubiteljima filma i video-produkcije i održat će se od 9. do 12. srpnja u Supetru. Tijekom četiri dana festivala, uz filmske projekcije, pripremljen je i niz koncerata, izložbi i instalacija. Inicijativa je naravno za svaku pohvalu a ne sumnjamo da će biti i izvedba, ali red je da se prisjetimo i nekih drugih otočkih filmskih festivala koji već niz godina popunjavaju bogatu otočku kulturnu ponudu: Film Fest Komiža, Mali filmski festival na Šipanu, od ove godine Revija stvarnog filma na Visu (isto proglašen "prvim filmskim festivalom na srednjodalmatinskom otoku" i naravno brački Vanka Regule međunarodni film festival koji će ove godine od 13. - 19. 07. imati svoje već 5. izdanje. Nakon ispravljenog netočnog navoda vratimo se opet na Supetarsko lito i najavimo obilježavanje 160. obljetnice rođenja Ivana Rendića koje će se održati u srijedu 24.06. u 21:00 u Narodnoj knjižnici u Supetru. Uz predstavljanje knjige predstavit će se i nove skulpture u stalnom galerijskom postavu.

U Pučišćima, 12.06.(petak) u 20h, u dvorani "Porat" održat će se veliki završni koncert učenika (43 iz Pučišća, Humca i Pražnica) glazbene škole "Brač". Ovo je prva godina polaznika gitare i klavira koji su cijelu godinu marljivo učili i vježbali na svojim instrumentima pa su zaista i zaslužili pažnju. Profesori su JAKŠA BRALIĆ - gitara i BORNA BARIŠIĆ glasovir.

Zanimljiva je i važna informacija da se u Pučišćima osniva OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA"BRAČ" koja upravo prima predbilježbe za šk.god. 2009/2010. za gitaru i glasovir, pa pozivamo zainteresiranu djecu i roditelje da se jave na tel. 01 2408709 ili na mail adresu vvrandecic@gmail.com.

Prenosimo i informaciju da je u Zagrebu registrirana udruga "Hrvatska kulturno - umjetnička baština". Zamisao na kojoj udruga zasniva ideje daje prostor specifičnostima koje doprinose kvaliteti razvoja regionalnih glazbenih sadržaja i glazbene tradicije. Ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje zainteresirane da se uključe u rad udruge da se jave na tel. 01 2408709 ili na mail adresu vvrandecic@gmail.com.

Međunarodna ljetna glazbena škola Pučišća ove godine obilježava već četrnaestu godinu postojanja, za koje vrijeme je postala jedna od najvećih ljetnih glazbeno - edukativnih škola u Hrvatskoj, te stekla reputaciju ozbiljne ustanove tog tipa i izvan granica naše zemlje.

Voditelji;

Svake godine školu vodi 50 profesora iz zemlje i inozemstva.Ove godine osim iz naše zemlje voditelji tečajeva su iz: Slovenije, Austrije,Mađarske,Kosova, Kazahstana, Rusije i Ukrajine. Sve redom ugledni glazbenici i profesori na vodečim akademijama u svojoj zemlji. Za više informacija posjetite nas na www.music-school-pucisca.com.

Polaznici;

Škola je namlenjena učenicima osnovnih i srednjih glazbenih škola, studentima glazbenih akademija i samoukim glazbenicima koji, bez obzira na stupanj dosadašnjeg znanja i muzičke naobrazbe žele aktivno provesti svoj ljetni odmor.

To je moguće zbog specifičnosti škole koja ima individualnu nastavu tjekom prijepodneva a poslije podne grupna muziciranja u vidu komornog orkestra i drugih skupina instrumentalista.
Do ove godine desetodnevne tečajeve pohađalo je 1200 polaznika iz naše zemlje i inozemstva (do sada iz Sloveniuje, Italije, Austrije, Njemačke, Španjolske, Engleske, Finske, Venezuele, Kosova, Makedonije,BiH i Novog Zelanda) a ove godine prijavljuju se i polaznici iz Rusije.

Nastupi;

U dva i pol mjeseca, koliko traje škola, u Pučišću i Bolu održi se pedesetak nastupa i koncerata u vidu duhovne glazbe, komornih orkestara, kostimiranih opera, internih nastupa, završnih nastupa i sl.

Novo;

2008. godine pokrenute su radionice učinkovitog komuniciranja pod nazovom "Komunikativnost - formula uspjeha "za sve zainteresirane. Uz to, u suradnji sa Kazalištem lutaka iz Zagreba pokrenuta je radionica za studente kazališnih akademija, nastavnike razredne nastave i odgajatelje, - Ljetna škola lutkarstva (voditeljice: Kruna Tarle i Emilija Mačković Mrdaković). Više informacija na www.zkl.hr.

Projekt ljetne škole podržavaju Ministarstvo kulture RH i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH.

Priznanja;

Kolektivna nagrada Splitsko - dalmatinske županije i oćine Pučišća za - Promicanje glazbene kulture i turizma.

Mišljenje Ministarstva znanosti (MZOŠ) i Agencije za odgoj i obrazovanje temeljem stručne pedagoške ekspertize da je LjGŠ -Pučišća "........ jedna od najvećih i najuspješnijih ljetnih glazbeno - edukativnih projekata s djecom i mladima u Republici Hrvatskoj."

Suradnja;

- Glazbena akademija iz Zagreba i Ljubljane
- Umjetnička akademija iz Osijeka
- Zagrebačka filharmonija
- Zagrebačko kazalište lutaka
- Bolsko lito
- Pučiško ljeto

Pokrovitelji;

Općina Pučišća i Općina Bol

Medijski sponzori;

" SLOBODNA DALMACIJA" i "RADIO DALMACIJA" .

Škola je članica svjetske asocijacije " The Global Gateway".

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane kao i mještane otoka Brača da nam se jave ako imaju ideju za suradnju, pohvalu, pokudu, želju za suradnjom ili žele pozivnicu za koncerte da nam se jave na adresu vvrandecic@gmail.com ili na tel /fax. 01 2408709, Vesna i Jura Vrandečić.

100 godišnjicu svog postojanja obilježila je prigodnim svečanostima ovih dana Klesarska škola u Pučišćima - jedina preostala strukovna škola tog usmjerenja u Hrvatskoj.

15.05. je u kinu u Pučišćima u sklopu 18. Simpozija o branju, obradi, ugradbi i restauraciji kamena održana svečana proslava i dodjela nagrada zaslužnim djelatnicima i prijateljima škole. Poseban ugođaj proslavi dao je i nastup pučiške limene glazbe Brassčuta.

Povodom ove značajne godišnjice tiskana je i predstavljena prigodna luksuzna monografija škole čije manji broj primjeraka ima i jedinstvene kamene korice. U njoj je detaljno opisan razvoj škole kroz povijest, te uspjesi, ali i problemi s kojim se škola susretala kroz svoj rad.

Škola je nedavno obnovila i svoje internet stranice i popunila ih mnoštvom korisnih informacija i odličnim fotografijama pa svakako preporučamo posjet i priključujemo se čestitkama za uspješan i dugovječan rad škole i u budućnosti.

(foto: Bosko Perlain)

Zapamti zemlju, more i kamen, zapamti Brač moto je filma "Život u kamenu – Bračke impresije" koji je sinoć premijerno prikazan u ljetnom kinu Sutivan...

Autor filma je poznati Slovačko - Češki redatelj i scenarist Peter Kršak koji u posljednjih nekoliko godina često boravi na Braču te je oduševljen njegovom ljepotom odlučio snimiti film.

On i njegova filmska ekipa u posljednjih su godinu dana snimili preko pedeset sati filmskog materijala koje su uobličili u polusatni umjetnički film „Život u kamenu – Bračke impresije“. Svaki kadar filma odiše njihovom fascinacijom otokom, a boje, mirisi i okusi Brača gledane kroz njihovu kameru bili su osobito intenzivni. U filmu, slike Brača govore same za sebe, a podcrtane su stihovima Bračkog umjetnika Ivice Jakšića Čokrića Puka i rečenicama pjesnika i književnika Jakše Fiamenga. Upravo su njihovi zapisi o Braču redatelju Petru Kršaku bili tematska potpora za film koji predstavlja svojevrsnu odu Braču, njegovoj ljepoti i životnosti. Svoj doprinos filmu dao je i glumac HNK Split, pučišćanin Ante Čedo Martinić koji u filmu govori Fiamengov tekst "Brački sonet iliti poziv na svečanost". Autori glazbe su poznati slovački skladatelj Pavel Vaculik i Peter Kršak.

Zahvaljujući Slovaku Peteru Kršaku, Bračani su iznova otkrili ljepotu svoga otoka, njegove zemlje, mora i kamena, ljepotu pored koje se često samo prolazi i koja se prečesto zaboravlja.

U prostoru Kavanjinovih dvora i na zidovima okolnih kuća postavljena je i izložba fotografija velikog formata čiji su autori snimatelj i fotograf Jozef Babik i sam redatelj Peter Kršak. Filmska je ekipa nakon premijere dočekana velikim i iskrenim pljeskom, a redatelju Kršaku posebno su se zahvalili Ivica Jakšić Čokrić Puko i Jakša Fiamengo. Na kraju premijere autor i redatelj filma Peter Kršak u emotivnom i nadahnutom govoru zahvalio se svim svojim suradnicima iz Slovačke, te posebice Sutivanjanima i Bračanima koji su ga prihvatili s iznimnom toplinom i srdačnošću zbog čega se na otoku osjeća kao kod svoje kuće, a to je bio i jedan od razloga zbog kojih je odlučio snimiti ovaj film kao dar svim Bračanima.

Na kraju je na dobrom hrvatskom jeziku poručio. "Zapamti zemlju, more i kamen. Zapamti Brač…"

(piše: Jasna Damjanović, Centar za kulturu Brač)

U Sutivanu će se u petak 15. svibnja u 21:00 na Ljetnoj pozornici Kavanjin održati svečana predpremijera dokumentarnog filma

BRAČKE IMPRESIJE - ŽIVOT U KAMENU.

Film je djelo poznatog slovačkog režisera Petra Kršaka, a sniman je proteklih 12 mjeseci na raznim lokacijama na otoku Braču.

Redatelj Kršak od nedavno je povremeni stanovnik Stivana, režiju je studirao skupa sa Lordanom Zafranovićem i Emirom Kusturicom i veliki je zaljubljenik u Hrvatsku i naš otok.

Pokrovitelji svečane premijere su Općina Sutivan, Artforum 21 i Marina 21. stoljeće.

U atriju pozornice biti će postavljena i prigodna izložba fotografija autora Jozefa Babika.

Očekuje se i prikazivanje filma u svim većim otočkim mjestima u sklopu programa kulturnih ljeta.

Ova fotografija objavljena u nekoj od turističkih brošura koje hvale čisto i bistro Jadransko more ne bi zasigurno prodala mnogo aranžmana i izazvala bi zgražanje, a ipak radi se o sasvim prirodnoj pojavi - proljetnom cvjetanju alepskog bora. Ogromne količine žuto obojanog cvjetnog praha zbog "povoljnih" vremenskih uvjeta - velike vlažnosti, niskog tlaka i nedostatka vjetra, obojale su ceste, kuće, automobile, sve oko nas pa čak i more i pretvorile ga u žuto-plavo.

Proljeće je vrijeme cvatnje, a jedno od njegovih najromantičnijih obilježja cvjetovi su ciklama, koji svojim blago do izrazito ružićastim nijansama bojaju zelenilo trave i sivilo bračkog kamena ugrađenog u brojne gomile.

Za one koji su više praktični nego romantični tu su i šparoge - pravi proljetni mamac za bračke bonkuloviće i ostale gurmanski nastrojene posjetitelje otoka, pa iako su dostupne lokacije uglavnom počišćene, za one odvažne i lakonoge postoje i one skrivene, koje se teško nalazi ali trud se itekako isplati.

Proljeće u našim krajevima prekratko traje, pa prije prvog toplotnog udara iskoristite što se može. Ugodna šetnja, dobar lov, i čuvajte se krpelja :)

Nedavno je u Pučišćima održana konferencija za novinare prigodom donacije sredstava kojima je T-Hrvatski Telekom omogućio uređenje vrtićkog dvorišta i ograde. Ova donacija koja bi mladim Pučišćanima trebala osigurati sigurnu i veselu igru ostvarena je u sklopu velikog edukacijskog projekta Darujmo znanje.

Vrijedne tete iz vrtića za ovu su prigodu u hotelu Porat organizirale veliku i veselu dječju priredbu, a gosti iz Telekoma - voditeljica sektora za korporativne komunikacije Nina Bertapelle i izvršni direktor Regije Jug Mate Grgas uživali su u spretnosti, trudu i radosti koju su djeca svojim nastupom iskazala.

U želji za naglašavanjem važnosti znanja za čitavo društvo, T-Hrvatski Telekom je početkom ove godine pomogao radu i nastojanjima dvadesetak udruga ili ustanova diljem Hrvatske koje okupljaju razne dobne skupine i organiziraju kreativne aktivnosti.

Čestitamo marljivim Pučišćanima na ovom priznanju i njihovom uspješnom radu!

Na Braču se od 26.04. do 03.05. 2009. održava Sponzorirani biciklistički tjedan.

Posjetite otok Brač, uživajte u prekrasnom krajoliku vozeći se brdskim biciklom i sudjelujte u velikom eko projektu. Koristeći GPS uređaje sudionici će pozicionirati onečišćena područja na koje će naići na rutama, na području cijelog otoka i tako sudjelovati u kreiranju karte koja će poslužiti za organiziranu akciju čišćenja.

Općina Sutivan, Turistička zajednica Sutivan, privatni sektor iznamljivača Sutivana, sponzoriraju ovaj događaj participirajući u trošku smještaja sa dva besplatna noćenja, dva polupansiona, završnom feštom, organizirajući besplatni izlet na otok Hvar, te sa dva ručka na organiziranim zajedničkim turama. Sudionici ove eko-biciklističke ture biti će podjeljeni u grupe od kojih će svaka imati GPS uređaj i koristiti ga za markiranje svega onog što smatraju da treba biti odneseno na legalni deponij.

Vodiči koji će Vas pratiti na turama i organizacijski odbor će u sklopu akcije proglasiti Eko Biciklistu 2009. Voditelj ovog zanimljivog projekta je Udruga za promicanje extremnih sportova i zaštitu okoliša SAXUM iz Sutivana. Detaljan program pročitajte ovdje..

U Sutivanu se privodi kraju stručno osposobljavanje poljoprivrednika za zvanje MASLINAR, nakon 40 sati predavanja i demonstracije dobre prakse u čitaonici Hrvatske narodne knjižnice Antonio Rendić Ivanović Sutivan. Voditelj predavanja je agronom Ante Krstulović, poznat i kao autor kvalitetne monografije VINA HRVATSKE u izdanju Profila.

U procesu usklađivanja propisa Republike Hrvatske sa onima u Europskoj Uniji, a s ciljem uvođenja reda u poljoprivrednoj proizvodnji kao i podizanja razine znanja poljoprivrednika, u Hrvatskoj se uvodi propis po kojem će se poljoprivrednom proizvodnjom (profesionalnom) moći baviti samo osobe koje imaju potrebnu razinu stručne osposobljenosti. Taj je standard opće poznat iz ugostiteljstva i brojnih drugih obrta gdje je barem jedan zaposleni službeno obrazovan u svojoj struci. Kako je vrlo mali broj proizvođača završio poljoprivrednu školu, tako se javlja potreba da se uvedu posebni programi kojima se u područjima gdje ima dovoljan broj zainteresiranih organizira nastava. Nositelj programa u Splitsko-dalmatinskoj županiji je 'Pučko otvoreno učilište' Zlatna vrata iz Splita, a tvrtka Plantago je kreator programa kao i koordinator za izvođenje stručne prakse i teorijskih predavanja.

Tridesetak polaznika oba spola i razne životne dobi odslušalo je predavanja iz općih predmeta (fiziologija bilja, botanika, pedologija, ishrana, zaštita..) kao i specijalnog dijela vezanog za podizanje i održavanje maslinika, proizvodnju, čuvanje i trženje maslinova ulja koje je na Braču od davnina bilo jedna od važnijih i kvalitetnijih gospodarskih grana i predmet ponosa i ljubavi.

Nenadano zahlađenje izvuklo je uspavane Bračane iz zimskog sna pravo na snijeg, da bi okusili propisne zimske radosti prije početka proljetne sezone. Vidova gora pod snijegom neiscrpan je izvor mogućnosti za prakticiranje klasičnih i novokomponiranih zimskih sportova a snijega u ovolikoj mjeri nije bilo već godinama.

Kako je cesta bila zatvorena za prometala bez lanaca ili posebne propusnice, bračka magistrala do vrha otoka poslužila je kao idealna pista za sanjkanje, snowboardanje, pa i skijanje na motorni pogon.

Bilo je i isklizavanja automobila sa ceste ali kako se u blizini motalo mnogo terenaca svi su se opet našli na cesti sa neznatnim posljedicama.

Malu foto galeriju pogledajte ovdje:

More mi predstavlja sve u životu i bez njega ne bi mogla. Predstavlja mi neiscrpnu inspiraciju i posvetila sam mu cijeli život - rekla nam je Ivana Miletić povodom otvaranja njene druge izložbe fotografija u Info zoni na Šperunu u Splitu nazvane Moje more u ijadu koluri.

Ivana je načelnica odjela ribarske inspekcije na moru u Ministarstvu poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske, stoga ima dovoljno prigoda za slikavanje.

Članica je Foto kluba Split, a fotografijom se bavi već 12 godina. Rođena je 1973. godine u Splitu, ali je često u Sutivanu na Braču, odakle vuče svoje korijene.

Prvu je izložbu pod nazivom Na moru, s morem i u moru imala u Sutivanu, a osvojila je prvu nagradu za crno-bijelu fotografiju Pozdrav suncu na 9. Međunarodnom festivalu podmorske i nadmorske fotografije i filma More 2008., održanom u organizaciji Kino video kluba Liburnija iz Rijeke.

Novu izložbu u Splitu je prigodnim govorom u nazočnosti 50-ak uzvanika otvorio književnik i novinar iz BIH Zlatko Lukić. On je pri tom istakao kako autoricu najviše zanimaju motivi mora i neba, te je osoba koja voli svoj posao. - Ivana je zbog prirode posla često u mogućnosti Nikonom D80 zabilježiti prekrasne morske motive, te redovito sudjeluje na Natječaju za najbolju fotografiju s morskom tematikom u magazinu Otvoreno more - rekao je Lukić. Izložba Ivane Miletić traje do 31. siječnja 2009.

Napisao: Željko Simunić

Povodom 50-godišnjice tragične pogibije poznatog bračkog alpinista Branka Lukšića iz Sutivana, prenosimo tekst objavljen u mjesečniku Hrvatskog planinarskog saveza "Hrvatski planinar" autora Vladimira Jagarića:

- Prošlo je pedeset godina otkako su na Kleku smrtno stradali alpinisti Branko Lukšić i Zvonimir Lindenbach. Poginuli su 11. svibnja 1958. pri priječenju jugoistočne stijene Kleka, u smjeru »Tonkina priječnica«.

Branko Lukšić rodio se 5. siječnja 1928. u Čileu, u gradu Punta Arenasu. Po dolasku u Zagreb na studij ekonomije učlanjuje se u SPD »Velebit«, čiji je član Uprave, referent za propagandu i član Alpinističkog odsjeka (AO). Bio je i pročelnik Komisije za alpinizam PSH-a (1956. – 1958.) te organizator alpinističkih akcija. Već je na prvom alpinističkom pohodu, na Durmitor 1950., u Savinom kuku prepenjao prvenstveni smjer.

Branko Lukšić i Branko Lustig na KlekuU osam godina bavljenja alpinizmom penjao je na Kozjaku, u Kamniškim i Julijskim Alpama, na Velebitu, Biokovu i Prokletijama. Pripadao je slavnom, povijesnom, poslijeratnom naraštaju alpinista koji su činili Drago Belačić, Slavko Brezovečki, Krešo Mihaljević, Edvin Rakoš, Joža Mesarić, Ervin Hanzer, Nenad Čulić, Mirko Zgaga, Stanislav Gilić, Matija Mlinac i drugi.

U navezu s Ervinom Hanzerom 31. srpnja – 1. kolovoza 1955. uspješno je svladao »Aschenbrennera«, s jednim bivakom. Penjali su smjer u »granicama ljudskih mogućnosti«, a njihov je uspon bio prvorazredan događaj za hrvatski alpinizam.
Za alpinističkog logora na Magliću 1956. prepenjao je svoj stoti smjer, a na Kleku 1958. posljednji – stotrideseti. Velebitaši Davor Ribarović i Anton Filipčić ispenjali su 7. srpnja 1960. smjer u Kleku koji su, Lukšiću u spomen, nazvali »Brankovim smjerom«.

Branko Lukšić pokopan je u obiteljskoj grobnici u Sutivanu na otoku Braču, a planinari su mu pripremili veličanstven sprovod.

Sahrana u Sutivanu 1958.Na nekoliko su mjesta u Klekovoj stijeni postavljene spomen-ploče s imenima penjača poginulih na Kleku. Jedna takva ploča nalazi se na izlazu iz smjera »Tonkina priječnica«, s imenima Lukšića i Lindenbacha. U parku frankopanske tvrđave u Ogulinu stoji spomen-obilježje posvećeno sedmorici alpinista poginulih na Kleku, na kojem su zabilježena i imena Branka Lukšića i Zvonimira Lindenbacha.
Lindenbach (nadimak mu je bio Linden), po zanimanju urarski pomoćnik, bio je mlad član Alpinističkog odsjeka PDS-a »Velebit«. Imao je samo sedamnaest godina kad je smrtno stradao na Kleku. Alpinisti su ga voljeli i cijenili kao perspektivnog penjača.

Nekadašnja planinarska kuća na Vidovoj goriHPD-ova podružnica »Mosor« iz Splita sagradila je 1936. planinarsku kuću na Vidovoj gori, na rubu stijene najvišega vrha otoka Brača (778 m). Za vrijeme Drugoga svjetskog rata kuća je napuštena, nakon rata obnovljena, a 28. rujna 1958., uz nazočnost šezdesetak planinara iz dalmatinskih planinarskih društava i Jerke, Brankove sestre, imenovana je Lukšićevim imenom. Tom je prigodom iznad vrata Doma postavljena i spomen-ploča posvećena Lukšiću.

Kuća je srušena 1972. po nalogu općine Supetar(!?), a nedaleko od mjesta gdje se nalazila sagrađena je nova kuća – danas turističko-ugostiteljski objekt »Vladimir Nazor«. Spomen-ploča Lukšiću sačuvana je te je uzidana u zapadni zid kuće.

(Hrvatski planinar, br. 11, 2008, str. 513 - 514)

Upravo smo saznali veliku vijest za sve učesnike, sudionike, obožavatelje i simpatizere Utrke 1000 otoka – dokumentarni serijal od dosadašnje četiri epizode (120'), između stodvadesetišest (126) na Reviju prijavljenih radova, stručni žiri je uvrstio među 58 naslova koji će biti prikazani u 9 sati natjecateljskog programa!

Revija hrvatskog filmskog i video stvaralaštva najpopularnija je, najozbiljnija i najdugotrajnija filmska smotra u Hrvata, koja ove godine slavi veliku 40. godišnjicu. Domaćin revije je i još jedan slavljenik - Kino klub Zagreb koji ove godine slavi 80 godina postojanja.

Dakle, u ovoj na više načina posebnoj godini Zagreb će udomiti pravi filmski spektakl posebnih projekcija, razgovora, promocija i druženja koja će ispuniti tri Revijska dana od 28. do 30. studenog ove godine u i oko kino dvorane na Tuškancu, domu glavnog organizatora, Hrvatskog filmskog saveza, a svoj doprinos tom događaju dat će i učesnici i fanovi Utrke od kojih očekujemo da se u što većem broju okupe u Zagrebu tih dana, a posebno na projekciji.

Detaljan program i informacije o Reviji možete pronaći na ovom linku, a projekcija 4. epizode našeg serijala: OTOCI S DIOMEDOVE RUTE (40') na programu je u subotu 29.11.2008. u 17:00 u kinu Tuškanac, Tuškanac 1.

Znači, ispeglajte veštite, ispraznite tekuće račune, prodajte dionice, uzmite neplaćeni godišnji (srećom vikend je) put pod noge i u metropolu; i ne zaboravite naš motto: Sve za utrku 1000 otoka!

Prvi ugriz ovogodišnje zime u drugoj polovici studenog nije spriječio slovenskog multisportaša, od nedavno i slacklinera - Jaku Bizjaka, da u "vanka regulaškom" stilu oproba svoje vještine na plosnatom konopcu razvučenom preko ulaza u stivanski porat, od Malog do Velog mosta. Ova nova sportska disciplina, sve popularnija u svijetu, a od nedavno i u Hrvatskoj, promovirana je ovog ljeta na jedinstvenom Vanka Regule sportskom festivalu u Sutivanu na otoku Braču.

Dok su ovoljetni pokušaji penjača, veslača i biciklista uglavnom završavali na drugom ili trećem metru užeta, Jaki je samo nekoliko metara nedostajalo da dosegne drugu stranu 35-metarske zračne šetnice. Nakon nekoliko kupanja
u moru koje još ljubomorno čuva svojih 18°C, daljnjih pokušaja nije bilo, ali će ih zasigurno biti dogodine, kad se očekuje znatno veći broj pretendenata na šampionsku titulu.

Povijest hodanja po užetu seže daleko u povijest, ali bitna razlika između tih uglavnom cirkuskih disciplina i slacklininga je da uže nije čvrsto rastegnuto između dvije točke, već se za vrijeme hodanja uvija i rasteže
tako da djeluje poput trampulina, a samo uže je plosnato a ne okruglo. Inače, sve masovniji slackline kojeg su izmislili i prihvatili u prvom redu penjači, se danas u svijetu dijeli na "lowlining" i "highlining". U prvoj
varijanti uže je razvučeno nisko nad tlom, čime se hodači osjećaju sigurnije i u toj varijanti moguće je izvođenje brojnih trikova, kojih je s vremenom sve više i više poput hodanja unatrag, sjedenja na užetu, ležanja na užetu, a eksperti već izvode i premet unatrag iliti "backflip".

Highlining je prelaženje dužih i viših dionica iznad zemlje ili iznad vode. Hodači su uglavnom osigurani ali vrlo je bitan moment straha od visine i bezdana, koncentracije uslijed mogućeg udara vjetra i sl. što ovu disciplinu čini vrlo teškom i zahtjevnom.Svjetski visinski rekord iznosi 1000 metara nad tlom, a drži ga norvežanin Cristian Schou od 2006., a aktuelni svjetski dužinski rekord je hod od nevjerovatnih 171 metar, a drži ga Stefan Junghann iz Njemačke.

Molimo zainteresirane, a posebno osobe zadužene za organizaciju raznih događanja, mlade novinare i ljude lake tipkovnice, da nam jave šta se zanimljivo događa u njihovim mjestima, i da iskoriste naše stranice za besplatno najavljivanje raznih priredbi, utakmica, izložbi, promocija, skupova i sl..
Sve Vaše priloge možete slati na naš mail.