4. festival dokumentarnog filma na temu pustolovnih sportova «VANKA REGULE 2008» 14.07. u 21:30 na ljetnoj pozornici Kavanjin u Sutivanu ponosno otvara najnovija 4. epizoda već legendarne sage:
UTRKA 1000 OTOKA: "Otoci s Diomedove rute".

Prvi filmski dio sportsko-putopisnog serijala "Trkači na duge staze" osvojio je srca publike premijerno već na 2. festivalu Vanka regule 2007., a nakon toga projekt gostuje i promovira se na brojnim otocima diljem Jadrana i tako gradi
materijal za naredne epizode.

Do sada su ekranizirane četiri epizode: Trkači na duge staze (Brač), Blizu a daleko (Mrduja i Šolta),
Veliki zalogaj (Hvar i Pakleni otoci) i Otoci s Diomedove rute (Vis, Biševo, Svetac, Brusnik).
U montaži je trenutno epizoda sa otoka Paga, Vira i Murtera, a u pripremi je i epizoda s Lastova.
Snimljen je i prateći dokumentarac: Portret: Tonči Božanić Pepe – kalafat iz Komiže.

Filmski serijal o dvoje sportaša koji sa pratećom ekipom trenera i snimatelja, u natjecateljskom duhu pretrčavaju, preplivavaju, penju i veslaju preko i oko 1000 otoka, otočića i hridi Jadranskog arhipelaga, duhovita je platforma iza koje se stvaraju i raspliću mnoge priče, realnosti, sadašnje i povijesne činjenice, koje šalju poruku o kompleksnom i jedinstvenom svijetu kamenih zavičaja i njihovih žitelja.

Utrka 1000 otoka zamišljena je kao multidisciplinarni i multimedijski projekt kojem je uloga upravo poticanje međuotočkih veza i kulturne razmjene i suradnje, popularizacija sportova u prirodi, ekološko i etičko promišljanje budućnosti i razvoja otoka, snimanje i dokumetiranje krajolika, ljudi i priča, a sve to na zabavan,
originalan i kreativan način.

Iniciran od strane Bračke udruge građana "CRNO BILI SVIT", projekt u koji je volonterski uključen veliki broj ljudi raznih profila i zanimanja, već godinama uživa potporu Ministarstva kulture, te brojnih otočkih institucija i lokalnih samouprava.

Konstantno osvaja simpatije javnosti i medija svojim pozitivnim razvojem u brojnim nijansama koje prožimaju sve slojeve otočke realnosti i tradicije.

Upoznajte se sa projektom ovoga ljeta na:

Vanka Regule film festivalu, Sutivan 14.07.,

Komiža film festivalu, Komiža 26.07.,

Večeri 1000 otoka, Sutivan, 18.08.2008.

Upravo smo saznali da je došlo do promjene u uredničkoj politici časopisa i da prilog o otoku Braču neće izaći kao što smo najavili u lipnju, nego tek u kolovozu. Ispričavamo se na pogrešnoj najavi, iako oni koji su već kupili časopis sigurno neće požaliti, jer GEO je svakog mjeseca pun zanimljivih tema i vrijedan čitanja.

Krajem travnja na Braču je boravio ponajbolji hrvatski reporterski dvojac: tekstopisac Milan Tomljanović i fotograf Stipe Surać, angažirani od strane časopisa GEO kako bi njegovim brojnim čitateljima približili poznate i nepoznate ljepote našeg velikog i poviješću prebogatog otoka.

U sedam dana boravka uz pomoć lokalnih zaljubljenika zavirili su skoro u svaki kutak, popričali sa mnogim zanimljivim ljudima, preskakali gomile, igrali „balun o ruke“, uznemiravali šišmiše, kušali vitalac, posjetili muzeje, crkvice, kamenolome i arheološka nalazišta, Blaca i Zmajevu špilju, Trolokve, Dunaj, Lovrećinu i brojne druge lokacije.

Ispričati priču o čitavom Braču nije lako, ali od ova dva vrsna znalca u svojim područjima rada očekujemo i vrhunski rezultat. Skupa su odradili preko 200 reportaža za vodeće hrvatske putopisne časopise poput National Geographica i Gea, fotografski opremili nekoliko temata iz edicije Biseri Jadrana, te brojne monografije.

Stipe Surać ovjenčan je brojnim međunarodnim fotografskim priznanjima i nagradama i jedan je od vodećih hrvatskih reportažnih fotografa, a zanimljiva je vijest da će njegove fotografije nastale za vrijeme ovog projekta biti izložene ove godine u sklopu programa „Stivanskog lita 2008“.

Ako imate prilike svakako pročitajte u starim brojevima spomenutih časopisa njihove reportaže o Babinom polju na Mljetu, o ušću Neretve, Rapskoj fjeri, Nikoli Tesli, o Tovarećoj mužiki sa Dugog otoka, o Kornatima, o velebitskoj buri i mnoge, mnoge druge.

Sve su užitak za oko i dušu. Reportaža o Braču izlazi u novom broju GEA početkom lipnja, pa svakako potražite svoj primjerak na novinskim kioscima.

Od 13. - 17. lipnja u Stivanu će se održati velika manifestacija hrvatsko-češkog prijateljstva i obilježavanje tradicijskih povijesnih veza. Povod ovome događaju dao je češki kompozitor i kantautor Bohdan Mikolašek koji od nedavno većim dijelom godine boravi u Sutivanu, a čiji je djed Antonin Mikolašek radio kao stivanski liječnik u godinama prije i nakon Prvog svjetskog rata.

Osim lječničkog posla Antonin je bio aktivno uključen u društveni i socijalni život Sutivana, pa je tako pokrenuo i još uvijek aktuelnu ali nikad realiziranu ideju o izgradnji klimatskog lječilišta na zapadnog obali stivanskog akvatorija i organizirao tiskanje serije razglednica koje su danas vrijedni povijesni dokumenti i govore mnogo o izgledu i životu Sutivana u to doba.

Bohdan Mikolašek, koji inače živi i radi u Švicarskoj, ove godine obilježava 100-godišnjicu dolaska svog djeda u Sutivan 1908., a u suradnji sa Općinom i Turističkom zajednicom Sutivana, ova proslava će prerasti lokalne okvire i poslužiti kao lijepi primjer vjekovnih veza, kulturnih, socijalnih i turističkih koje spajaju Češku i Hrvatsku.

Očekuje se pokroviteljstvo Hrvatske turističke zajednice i županijskih turističkih institucija, a sa češke strane događaju će nazočiti Češka televizija - Studio Ostrava, koja će snimati veliku reportažu o Sutivanu, otoku Braču i samom događanju, a nazočan će, uz 60-tak gostiju iz čitave Europe biti i veleposlanik Češke Republike, gosp. Karel Kuehnl. Program obuhvaća niz obilazaka i izleta po otoku, prigodne izložbe, koncerte u crkvi i na Ljetnoj pozornici Kavanjin, protokolarne sastanke, a centralno događanje je Večer češko-hrvatskog prijateljstva na Ljetnoj pozornici Kavanjin 15. lipnja (nedjelja) u 20:00 sati.

Na linku www.sutivan.info možete pronaći više informacija na češkom jeziku, a detaljno objašnjenje akcije pročitajte ovdje.

U utorak 22.04. u 19 sati u reprezentativnom prostoru Muzeja Mimara u Zagrebu održat će se promocija monografije SUTIVAN, KULTURNA POVIJEST, o kojoj smo već pisali na našim stranicama.
Knjiga je izišla iz tiska krajem 2007. i ovo je njena prva službena promocija koja će okupiti u prvom redu veliki broj Stivanjana koji žive u Zagrebu i okolici ali i očekivano veliki broj viđenih gostiju iz kulturnog, javnog i političkog života Hrvatske kao i predstavnike medija jer samo u nekoliko mjeseci nakon izlaska, knjiga je vrlo zapažena i prepoznata kao jedan od važnijih izdavačkih pothvata posljednjih godina u smislu predstavljanja kulturne i povijesne baštine hrvatskih gradova i gradića.
Knjigu će u nazočnosti ministra kulture mr.sc. Bože Biškupića prezentirati dr. Tea Benčić Rimay, akademik prof. dr. Pavao Pavličić, akademik prof. dr. Petar Šimunović i urednici Dražen Katunarić i Franjo Mlinac, a uvodnu riječ dati će općinski načelnik Petar Vladislavić d.i.e.
U atriju muzeja bit će prigodno postavljena izložba fotografija Franje Mlinca iz ciklusa STIVAN U SVJETLU I SJENI, a događaj će uveličati i vokalni nastup izvrsne splitske klape ŠUFIT. Nakon službenog dijela promocije organiziran je prigodni domjenak u istom prostoru.

Naslovnicu novog broja poznatog kulturnog časopisa EUROPSKI GLASNIK krasi jedna bračka fotografija autora F.Mlinca, detalj sa procesije stivanskog zaštitnika Sv. Roka.
Dvanaestu godinu zaredom Europski glasnik se potvrđuje kao časopis koji nastoji opisati suvremenost, pratiti različite teorijske - sociološke, antropološke, filozofske rasprave u kojima se zrcale dominatna društvena previranja današnjice.
Odgovornost intelektualca, koncept europskog jedinstva i eurokulture, manifestacije totalitarizma, estetičke teorije, popularna kultura, teme su koje se provlače kroz gotovo sve brojeve časopisa.
Veliki dio dvanaestog broja Europskog glasnika bavi se „religijom u kontekstu“, esejima poznatih hrvatskih i europskih autora i intelektualaca, tako da fotografija na naslovnici uspješno oslikava tematsku preokupaciju izdanja.
Inače, procesija Sv. Roka jedna je od rijetkih u Hrvatskoj u kojoj se održao običaj bosonogog nošenja svetačkog kipa od prve procesije davne 1623. godine sve do danas.

Kujica Lilli i mačka Lilly Svileno Krzno skupa sa medvjedicom Bala i drugim životinjama, proživljavaju razne avanture diljem Europe.. Zašto bi to nama bilo zanimljivo? Zato jer je simpatična kujica Lilli rodom s otoka Brača, a osim toga glavni je lik u novoj seriji dječjih knjiga na njemačkom jeziku autorice Marie Kostner: "Lilli Brač & Seidenfell – Abentuer auf acht Pfoten". Knjiga koja je nedavno izašla iz tiska u izdanju Papierfresserchens MTM-Verlag iz Austrije sadrži dvije priče, od kojih se prva zove "Lillin otok". Protagonisti radnje su životinje koje proživljavaju zanimljive događaje, a priče govore o prijateljstvu, mladalačkim ljubavima i ljubomorama, začinjenim predivnim krajolicima, godišnjim dobima, biljkama, vjetrom i zvijezdama. Knjiga je namjenjena djeci i odraslima koji pomoću životinjskih likova metaforično otkrivaju i uče o ljudskom i dječjem ponašanju, moralu, etici i ekologiji kroz zabavno i poučno štivo. Prvi dio knjige pun je preljepih opisa našeg otoka, jer Lilli priča svoje doživljaje i sjećanja iz rodnih Selaca, pa zatim opisuje izlete po otočkim mjestima i lokacijama sa svojim vlasnicima Oswaldom i Elisabethom koji svakog ljeta posjećuju Brač. Autorica Maria Kostner rođena je i živi u Innsbrucku, Austrija, gdje piše nove nastavke Lillinih avantura. Ilustratorica koja je oživila Lillin lik je Walburga Wedig. Jedan primjerak knjige dobila je na poklon Narodna knjižnica Sutivan, a knjiga bi bila i prigodan dar njemačkim turističkim obiteljima sa djecom ili bi se mogla nuditi u turističkim uredima otoka kao svojevrstan suvenir. Ukoliko je neko zainteresiran neka stupi u kontakt sa izdavačem koji nudi vrlo povoljne mogućnosti otkupa.

Molimo zainteresirane, a posebno osobe zadužene za organizaciju raznih događanja, mlade novinare i ljude lake tipkovnice, da nam jave šta se zanimljivo događa u njihovim mjestima, i da iskoriste naše stranice za besplatno najavljivanje raznih priredbi, utakmica, izložbi, promocija, skupova i sl..
Sve Vaše priloge možete slati na naš mail.